Mali divovi hrvatskog turizma

naslovna

U prvih 9 mjeseci ove godine u Hrvatskoj je ostvareno oko 15 milijuna turističkih dolazaka te oko 87 milijuna noćenja što je za oko 9 milijuna noćenja više nego u cijeloj 2015. godini. Ti podaci predstavljaju rast od preko deset posto u odnosu na godinu prije. Sada već bivši ministar turizma Anton Kliman u nekoliko je navrata izjavljivao kako će ova turistička godina po svemu biti rekordna u suvremenoj hrvatskoj povijesti, od broja turističkih dolazaka, noćenja pa do onog najvažnijeg − količini ostvarenih prihoda od turizma. U intervjuu kojeg je dao Jutarnjem listu krajem kolovoza Kliman je izjavio kako procjenjuje da će ove godine udio turizma u hrvatskom BDP-u narasti na visokih 20 posto. Ovaj podatak najbolje nam govori kolika je važnost turizma kao gospodarske grane za ukupnu hrvatsku privredu, poglavito za turističke regije poput Istre, Kvarnera i Dalmacije. Dubrovnik, Rovinj, Opatija, Split, Novalja, Hvar… a sve više i Zagreb, ne silaze s TV ekrana i novinskih naslovnica od lipnja do rujna. Kao da u se u tri ljetna mjeseca u Hrvatskoj ne događa ništa osim milijuna turista koji se slijevaju na jadransku obalu i otoke te turističkim djelatnicima i državnom proračunu ostavljaju milijarde eura. Najviše medijskog prostora zasluženo zauzimaju tradicionalne perjanice hrvatskog turizma poput Dubrovnika, Rovinja i Opatije. Posljednjih nekoliko godina Split ima dvoznamenkasti turistički rast, a slijede ga Zadar i Šibenik.

No, postavlja se pitanje: kako mjeriti turistički uspjeh neke lokalne zajednice, prema kojim kriterijima? Obično se govori o broju dolazaka i noćenja kao najvažnijem kriteriju turističkog uspjeha, slično kao što veličina proračuna govori puno o ekonomskoj snazi neke jedinice lokalne samouprave. Međutim, jednako kao što sama veličina proračuna nije dovoljna za realnu sliku razvijenosti nekog grada ili općine isto tako ni sami broj ostvarenih noćenja nije dovoljan da bismo mogli ocijeniti turističku uspješnost neke jedinice lokalne samouprave.

Krajem 2013. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, a jedan od glavnih kriterija za ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne samouprave je proračun po glavi stanovnika (per capita). Proračun per capita govori puno više o razvijenosti jedinice lokalne samouprave nego ukupan iznos proračuna sam za sebe. Ako ovu metodu primijenimo kako bismo ocijenili turističku uspješnost lokalnih sredina, odnosno turističku razvijenost hrvatskih gradova i općina, tada dolazimo do zanimljivih rezultata. Primjena metode je jednostavna – ukupan broj noćenja u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju ostvaren na razini jedinice lokalne samouprave podijeli se sa brojem stanovnika jedinice lokalne samouprave (prema popisu iz 2011. godine).

Broj ukupnih noćenja u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju u prvih devet mjeseci 2016. godine otkriva nam prave „male divove“ hrvatskog turizma – male po broju stanovnika, ali itekako velike po broju ostvarenih noćenja per capita. Apsolutni prvak je općina Funtana u Istarskoj županiji koja je sa svojih 907 stanovnika u prvih devet mjeseci ostvarila nevjerojatnih 1738 noćenja po glavi stanovnika.

U tablici se nalaze podaci o deset turistički najuspješnijih općina prema navedenoj metodi.

OPĆINA (ŽUPANIJA) NAČELNIK BROJ STANOVNIKA (2011.) DOLASCI (1. SIJEČNJA-30. RUJNA 2016. NOĆENJA (1. SIJEČNJA-30. RUJNA 2016. NOĆENJA PER CAPITA
1. Funtana (Istarska) Mladen Grgeta (neovisni) 907 204 347 1 576 315 1738
2.Tar-Vabriga (Istarska) Nivio Stojnić (IDS) 1990 212 703 1 694 715 852
3. Vrsar (Istarska) Franko Štifanić (IDS) 2162 195 486 1 461 276 676
4. Baška (Primorsko-goranska) Toni Juranić (neovisni) 1674 161 438 1 015 382 607
5. Lopar (Primorsko-goranska) Alen Andreškić (HDZ) 1263 90 879 711 501 563
6. Kolan (Zadarska) Šime Gligora (HDZ) 791 29 049 338 720 428
7. Medulin (Istarska) Goran Buić (neovisni) 6481 365 764 2 529 391 390
8. Bol

(Splitsko-dalmatinska)

Tihomir Marinković (SDP) 1630 95 821 633 174 388
9. Baška Voda (Splitsko-dalmatinska) Joško Roščić (HDZ) 2775 145196 1 039 066 374
10. Podgora

(Splitsko-dalmatinska)

Ante Miličić (neovisni) 2518 123 255 887 273 352

Svih deset općina su priobalne. Četiri općine nalaze se u Istarskoj županiji, tri u Splitsko-dalmatinskoj, dvije u Primorsko-goranskoj i jedna u Zadarskoj županiji. Gledajući regionalno četiri općine su Istri, četiri u Dalmaciji i dvije na Kvarneru. Na obali se nalazi šest općina, a četiri općine su na otocima Krku, Rabu, Pagu i Braču.

Šest općina ima manje od dvije tisuće stanovnika, tri općine imaju između 2000 i 3000 stanovnika, a jedna općina ima više od 5000 stanovnika (prema popisu iz 2011. godine).

Prema Odluci Vlade RH o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti iz 2014. godine svih deset općina razvijenije su od hrvatskog prosjeka. Tri općine (Funtana, Baška i Medulin) nalaze se u prvih deset najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Sedam općina spada u V., najrazvijeniju skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka Republike Hrvatske, a tri općine nalazi se u IV. skupini čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske.

Na čelu četiri općine su načelnici s kandidacijskih lista grupa birača (neovisni), tri općine imaju načelnike iz HDZ-a, dvije iz IDS-a i jedna iz SDP-a. Ni jedna općina nema načelnicu.

Kolika je kumulativna važnost turizma u hrvatskom gospodarstvu pokazuje i činjenica da su u sedam od deset najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj turizam i ugostiteljstvo najvažnije gospodarske grane (najrazvijenije jedinice lokalne samouprave u RH su redom: 1. Kostrena, 2. Vir, 3. Funtana, 4. Malinska-Dubašnica, 5. Omišalj, 6. Baška, 7. Medulin, 8. Novigrad (istarski), 9. Zagreb, 10. Dobrinj). Veličinu naših ‘malih turističkih divova’ možemo najbolje opisati parafrazirajući rečenicu iz legendarnih Smogovaca Hrvoja Hitreca: Oni su mali, ali su veliki, odnosno, oni su dosta veliki da ne budu mali!

Autor: Milan Matić

e-mail: mmatich@yahoo.com

Advertisements
This entry was posted in Uncategorized. Bookmark the permalink.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s